Ulaganja u IT: Evropska unija podržala kreiranje preko 600 novih radnih mjesta

Stotine ljudi su dobili posao u posljednje dvije godine kroz podršku Evropske unije, dok bh. kompanijama i dalje nedostaje kvalifikovanih i stručnih radnika. 

Zbog visoke stope nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, mladi ljudi se sve češće odlučuju da traže posao u inostranstvu. Međutim, mnoge bh. kompanije spremne su da ulažu u kreiranje radnih mjesta i širenje proizvodnje, privlačeći klijente iz inostranstva. 

Informacijski i komunikacijski sektor (IKT) jedan je od najbrže rastućih privrednih sektora u Bosni i Hercegovini i nudi velike mogućnosti za zapošljavanje mladih. Trenutno u IKT sektoru djeluje 380 kompanija, sa oko 4.000 zaposlenih, dok prema posljednjim istraživanjima, IKT kompanije potražuju 6.000 radnika. 

„IKT će postati jedna od ključnih grana bosanskohercegovačke privrede“, smatra Adnan Oručević, operativni direktor kompanije ZenDev d.o.o. iz Mostara. U protekloj godini, ZenDev je bila jedna od šest IKT kompanija podržanih sredstvima Evropske unije u okviru projekta Lokalni integrisani razvoj (LIR), koji provodi UNDP u Bosni i Hercegovini. Ova kompanija se bavi izradom web i desktop baziranih aplikacija, te izradom mobilnih aplikacija. 

Kako bi proširili ponudu i usluge, te poboljšali konkurentnost kompanije na tržištu, ZenDev je aplicirao na javni poziv objavljen u okviru projekta LIR, fokusirajući se na nabavku opreme i zapošljavanje 5 osoba u oblasti razvoja mobilnih aplikacija.

„Zaposlili smo mlade ljude, uglavnom studente završnih godina fakulteta, kako bismo im pružili priliku za usavršavanje i obuku. Mobilne tehnologije zauzimaju primarnu ulogu na bh. tržištu, međutim razvoj mobilnih aplikacija u Bosni i Hercegovini je vrlo skroman. Ulaganje u razvoj sektora mobilnih aplikacija je perspektivno i isplativo“, navodi Oručević, naglašavajući da je ZenDev mlada kompanija, koja je prije 2,5 godine pokrenuta kao startup. 

„Trenutno zapošljavamo 21 osobu, a potreba za radnom snagom i dalje je prisutna. Najviše sarađujemo sa skandinavskim zemljama. Kada su u pitanju IKT rješenja, BiH je na zlatnoj sredini jer nudimo kvalitetna rješenja po povoljnoj vrijednosti“, zaključuje on.

Investicija u učenje i razvoj

Gabrijela Andrejaš, marketing menadžerica u kompaniji Cape Ann Enterprises iz Tuzle, smatra da kompanije, institucije i akademska zajednica moraju aktivno investirati u učenje i razvoj kada je u pitanju IKT sektor: „Tehnologije, vještine i zahtjevi konstantno evoluiraju tako da su trening i razvoj vještina nephodni kako bi održali korak s njima.“

Cape Ann Enterprises (CA Design d.o.o) je full stack kompanija za razvoj softvera.  Osnovana prije skoro deset godina, kompanija radi s klijentima uglavnom u SAD-u i Kanadi kako bi pomogla pri dizajniranju, izgradnji i upravljanju složenim softverskim uslugama. Podrška LIR projekta je pomogla realizaciji investicija u tehnološki razvoj kompanije, kao i u dokvalifikaciji radne snage radi postizanja višeg stepena produktivnosti i stvaranja novih radnih mjesta putem specijalističkih edukacija i treninga.

„Angažiranje trening menadžera, koji je analizom stanja i potreba kompanije i tima, a nakon toga i razvojem i implementacijom posebnog programa rada, pomogao usavršiti i zaokružiti set vještina kojima raspolaže kompanija u cjelini, pokazao se kao ključni korak koji je još jednom izdvojio našu kompaniju kao odlično mjesto za zaposlenje i usavršavanje. Pored trening sesija, uposlenici CA Design su pohađali cijeli niz obuka i seminara iz raznih oblasti. Te vještine će omogućiti širi dijapazon klijenata iz različitih oblasti“, kaže Andrejaš. 

Zahvaljujući obukama, od početka implementacije projekta CA Design je stekao 13 novih članova tima. 

Tokom posljednje dvije godine 630 osoba je dobilo posao kroz projekat LIR koji je podržao partnerska mala i srednja preduzeća, lokalne zajednice, poljoprivrednike, mlade poduzetnike i predstavio concept crowdfunding akademije osobama sa idejama za pokretanje biznisa. Projekat podržava najperspektivnije industrijske sektore u Bosni i Hercegovini – poljoprivredno-prehrambeni, tekstilni, metalni, drvni i informaciono-komunikacioni sektor, te kroz tehničku podršku i sufinansiranje radi na stimulisanju poslovnih aktivnosti.