Šesti Bosnia Agile Day okupio 200 predstavnika bh. IT kompanija

"You can't stop the change" ovogodišnji je moto šestog po redu Bosnia Agile Day-a koji je danas održan u sarajevskom hotelu Evropa.

Konferencija je već našla svoje mjesto u bh. IT zajednici i postala je prepoznatljiva, što iz godine u godinu potvrđuje učešće svjetski poznatih stručnjaka iz Agile oblasti, ali i veliki interse domaćih kompanija za učešćem.

Jasmin Heljić, član time Bosnia Agile organizacije za Akta.ba je kazao da su ovogodišnji govornici pomno odabrani kako bi se bh. IT zajednici predstavila najbolja, najnovija rješenja i metode iz agilnog svijeta.

"Naši govornici su održali jako kvalitena predavanja čije su teme bazirana na agilnom načinu rada koji treba da se formira u organizacijama, a kao rezultat tome jeste efikasniji rad. Takav način rada automatski donosi mnogo više profita, efikasniju organizaciju, zadovoljnije ljude, zaposlenike", rekao je Heljić.

Agile promovira adaptivno planiranje, razvoj u vremenski ograničenim iteracijama, potiče brz i fleksibilan odgovor na promijene i stalni feedback svih učesnika u razvoju kroz učestale inspect-and-adapt aktivnosti.

Iz godine u godinu sve je veći broj IT stručnjaka koji žele da usvoje nova znanja i prakse posjećuje ovu konferenciju, pa je tako i na ovoj zabilježeno oko 200 učesnika.

Na konferenciji je i kroz konkretan primjer prikazana studija slučaja Raiffeisen banke koja sprovodi agilnu transformaciju. Trenutno su u tranzicionoj fazi sprovedbe, ali već sada bilježe jako dobre i pozitivne rezultate.

"Iako je Agilna paradigma nastala u IT sektoru ona je jako bitna i za sve ostale sektore. Ono o čemu mi govorimo jeste bussines Agility koji obuhvata sve, nezavisno od svere ili segmenta poslovanja. Studija slučaja Raiffeisen banke koja je prezentirana u prvi mah može izazvati čuđenje kod pojedinaca, odakle da jedna banka koja ima svoja striktna i utemeljena pravila, može da prođe kroz agilno poslovanje. Al upravo je to dokaza da je ono za sve", pojašnjava Heljić.

U zadnjih par godina naše društvo sve više prepoznaje značaj agilnog poslovanja i primjenjuje ga, kaže on. Već sada su pojedini pojmovi ušli u glave ljudi, shvatili su ih, ljudi se sve više interesuju za njih i dalje žele da uče o tome.

Heljić kaže da problem, zašto ovakav način nije šire zastupljen, i da se ne pruža veća mogućnost da se segment još više proširi, jeste nemogućnost da se dopre do menadžmenta firmi koji je stari i tradicionalan po načinu poslovanja i razmišljanja, ali ima dobrih primjera i oni su pokazatelji da idemo u pravom smijeru.

"Kad se zemlje regije u pitanju bitno je da BiH ni u kome slučaju ne odudara. Iako se u regiji radi o kompanijama koje dosta rade na Zapadu i njima je to velika potreba zbog opstanka na tržištu, svakako posjeduju više finansijskih sredstava, razvijeniji su i mogu više da ulažu od nas. Za razliku od naših kompanija one mogu eksperimentisati, dok mi nismo u fazi da sebi možemo priuštiti takve luksuze, ali bez obzira na sve te prednosti mi i dalje držimo tempo sa ostalima", rekao je.

Keynote predavači ove godine su bili Erich R. Bühler, autor knjige "Leading Exponential Change", agile trener Jutta Eckstein i Maida Zahirovic Salom iz Raiffeisen banke.

Predavanja su na konferenciji bila podjeljena u tri ciklusa, gdje su učesnici mogli da se odluče za jedan.

Zanimljiva i aktuelna predavanja su održali i Matthew Philip, Angel Diaz, Tiago Palhoto, Arjan de Jong i mnogi drugi.

Tihomir Vollmann-Popović, menadžment savjetnik u Borisgloger consulting GmbH sa sjedištem u Njemačkoj, bio je jedan od keynote predavača konferencije, u okviru koje je govorio na temu Don’t just use an Agile Lipstick - Agile is more than makeup.

Za Akta.ba je kazao da je agilni svijet nije samo neka metoda već da njega čini mnogo više npr. kultura, vrijednosti u radu i sl.

"Agilne transformacije su dugoročan proces na kojem se konstantno treba raditi. Ako je riječ o manjoj firmi jasno je da je taj proces jednostavniji, dok je do kod većih grupacija i kompanija dosta dug period. Kod njih postoji više zapreka i razina na kojima se jedna agilna transformacija može provest", kaže Vollmann-Popović.

Rekao je kako je jako zadovoljan konferencijom jer je upravo ona put ka daljoj promociji i razvoju agilnosti.

"Kroz prezentacije smo mogli shvatiti da se uzima u obzir i razmišlja o nekim zahvatima koji su mnogo veći od same implementacije nekih sastanaka ili uloga, a sve kroz primjere koji su već krenuli ka svojim promjenam, što je zapravo jako pozitivno i ohrabrujuće", kazao je Vollmann-Popović.

Firme često uzimaju eksterne saradnike da rade na transformacijama, jer su one često zahtjevne i nisu jednostavne.

"Upravo moja kompanija radi na pomoći firmama koje su u procesu transformacije kao nekog složenog procesa. Transformacija je duga ali je ona pitanje vremena i veličine. Jedan od ključnih elemenata u procesu je zapravo odakle krenuti sa transformacijom. Riba smrdi od glave, i ako neki top menadžment nema osjećaj za to, onda je jako teško napraviti cijelu transformaciju. Tu se onda napravi nekoliko timova koji će raditi agilno ali transformacija tako neće biti uspješna koliko bi bila da su svi uključeni u proces", rekao je.

Kompanija iz koje dolazi Vollmann-Popović podržava projekte transformacije i digitalizacije u granama financijskih usluga i automobila. Ima preko 10 godina iskustva u organizacijskom razvoju s fokusom na aktivne organizacijeu području međunarodnog razvoja.

Kroz svoju prezentaciju predstavio je neka nova iskustva s različitih polja upravljanje inovacijama, pružanje socijalnih usluga i ljudska prava koji mu pomažu u pronalaženju zajedničkog jezika sa stručnjacima iz različitih područja.

Agile danas predstavlja globalni pokret koji prevazilazi IT industriju i može se primjeniti na bilo koju drugu granu industrije. Nastao je kao posljednja šansa za organizacije da izađu na kraj sa sve zahtjevnijim klijentima.

I.M.