Prva bh. kripto valuta (RXC) uskoro izlazi na svjetsku berzu

Prva bh. kripto valuta (RXC) uskoro izlazi na svjetsku berzu

Crypto Novosti
11.02.2021. / 18.07.2021.

Blockchain tehnologija polako ali sigurno dolazi i u Bosnu i Hercegovinu. Nakon što je prije nekoliko dana objavljeno kako se za bitcoine sada u BiH može kupovati u web shopu kompanije iz Sanskog mosta, BiznisInfo saznaje i da će uskoro na berzama biti izlistana i prva bh. community kriptovaluta, jedini projekat te vrste ne samo u našoj zemlji nego i zemljama okruženja.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Naime, u vrijeme pandemije koronavirusa koja je prošle godine zahvatila cijeli svijet i naglasila važnost kriptovaluta i prelazak na nove tehnologije Crypto.ba je lansirao svoju kriptovalutu RuXCrypto (RXC).

Nastao kao community kriptovaluta i kao način promocije kriptovaluta naročito među mladima, RuXCrypto (RXC) se rudari od 25. septembra prošle godine. Uskoro će biti dostupan u BCX mjenjačnici u Banjaluci i BCX berzi u Srbiji i to prema Bitcoinu, Ethereumu i Konvertibilnoj marki.

Od 22. februara ove godine, RXC će na Whitebit.com, kripto berzi licenciranoj od strane EU regulatora, biti izlistan prema paru RXC/USDT.

Sve to zahvaljujući entuzijastima iz Sanskog mosta predvođenim Nedžadom Smajićem i community portalu specijalizovanom za blockchain tehnologije Crypto.ba.

Za izlistavanje na ovu jako kvalitetnu kripto berzu, ova zajednica je za 2 dana sakupila 8.000 KM.

Edukacija mladih

Osim toga, Crypto.ba je danas pokrenuo i vlastitu berzu. Riječ je o testnoj verziji Community berze na kojoj će plasirati RXC u cilju edukacije zainteresiranih.

A cijela priča počela je slučajno, iz malo inata i ljutnje te velike strasti i ljubavi za ovom tehnologijom.

– Dugo se bavim kriptovalutama, nekih 10 godina. Dugo vremena proveo sam na svjetskim berzama i forumima gdje sam mogao puno učiti o tehnologiji o kojoj ne možete svugdje učiti. Na Bitcointalk forumu, jednom od najpoznatijih foruma, bio sam vrlo aktivan i imao vrlo kvalitetan račun jer sam puno doprinio toj zajednici – priča za BiznisInfo Nedžad Smajić Rux, osnivač zajednice Crypto.ba.

No nakon određenih nesporazuma 2016. godine napustio je forum i odlučio da se sličnim stvarima počne baviti u BiH.

– Na forumu se u to vrijeme počelo vrtiti više novca pa je i atmosfera postala pomalo toksična. Nakon nekih opomena koje sam dobio za svoje komentare a koje nisu bile osnovane, zainatio sam se i napustio forum. Onda sam shvatio da u Bosni i Hercegovini mi nemamo ništa slično i da se nemam kome pridružiti kako bih nastavio da se bavim onim što volim – blockchain tehnologijom i upoznavanjem drugih sa njenim prednostima – kaže nam Smajić.

Tada je pokrenuo zajednicu Crypto.ba a kako kaže, mnogi su mu u to vrijeme govorili da je lud i nisu razumjeli o čemu se radi.

– Crypto.ba sam napravio jer sam vidio da na našim jezicima nema ništa na ovu temu. Ima na engleskom, ali dosta ljudi ne zna engleski. Tako da sam bukvalno ovaj forum kreirao sa željom da radim ono što volim i da educiram o tome druge ljude. Sada sve svoje znanje izbacujem na ovaj forum kako bi ljudi mogli čitati o blockchain tehnologiji i s njom se upoznavati. Forum sada ima blizu 1000 članova a oni dolaze iz cijele BiH i zemalja regije – kaže Smajić.

Vrlo brzo pridružili su mu se njegovi istomišljenici, ljudi iz IT sektora, koji su prepoznali koliko je blockchain tehnologija važna. Ideja od početka je bila da se što više mladih ljudi upozna s blockchainom kako bi, možda i tim putem, sebi pronašlo posao i ostalo u Bosni i Hercegovini.

A prošle godine Crypto.ba je lansirao i svoju kriptovalutu, prvu bh. community kriptovalutu RuXCrypto (RXC).

Smajić kaže da je u prošlosti bilo i drugih pokušaja da se lansira bh. kriptovaluta no da oni nisu uspješno realizovani te da sada u zemljama regije ne postoji nijedan projekat poput onog koji je pokrenula ova zajednica iz Sanskog Mosta.

Uskoro u svjetskim mjenjačnicama

– Naziv naše valute RuXCrypto (RXC). Ja sam bukvalno započeo na njoj raditi u garaži, nije mi bio cilj da pravim nešto veliko, ali sam ubrzo zajedno sa svojim kolegama vidio da je ovo perspektivan projekat. Osigurali smo fer start i slobodno rudarenje od samog početka, bez sakrivenog RXC-a ili kopanja prije lansiranja valute. Tada sam modifikovao kod DASH kripto valute pobrinuo da na ovoj valuti niko ne može biti prevaren. Sve je od početka postavljeno transparntno i oni koji rudare i troše struju dođu do RXC-ova. Ako je neko potrošio 10 KM struje to automatski daje vrijednost njegovim RXC-ovima i on ih ispod te cijene ne može ni prodati – kaže nam Smajić.

RXC bi se uskoro trebao pojaviti na berzama u Banjaluci, Srbiji, ali i na onim na međunarodnom nivou.

– Aplicirali smo na nekoliko berzi. Ubrzo se pojavljujemo na BCX berzi u Banjaluci i BCX.rs u Srbiji. Čekamo definitivan odgovor i naš RXC će biće dostupan prema Bitcoinu, Ethereumu i BAM-u. Od 22. februara RuXCrypto (RXC) će biti listiran na Whitebit.com prema paru RXC/USDT. Što se tiče drugih svjetskih berzi, to ide malo sporije jer veći dio njih traži po 50.000 dolara da listira jedan coin, a nama kao projektu koji je u potpunosti community driven i gdje nema vajskih investitora već svi radimo od srca kako bismo što bolje naučili tehologiju to nije prihvatljivo jer mi nemamo taj novac – kaže Smajić.

Jednom kada se RXC pojavi na berzi tada će se moći i formirati njegova vrijednost jer će nju diktirati potražnja i ponuda. Za sada je u opticaju 1,5 miliona od 21 miliona RXC-ova.

Kupovina za kriptovalute

U međuvremenu, Crypto.ba je omogućio plaćanje Bitcoinom i to za proizvode firme “No Limit tehnology“ iz Sanskog Mosta.

Tako se putem platnog procesora rxcpay preko crypto.ba portala u web shopu ove kompanije mogu kupiti proizvodi poput televizora, laptopa i telefona mogu kupiti i na ovaj način.

Smajić kaže kako ovim žele ljudima u BiH da pokažu sve prednosti koje nudi ovakav vid plaćanja ali i njegovu jednostavnost.

– BiH generalno kasni par godina za zemljama zapadne Evrope i svijeta kada je u pitanju tehnološki razvoj. Ovom implementacijom pokušavamo da otvorimo vrata inovacijama koje su dostupne svima, a veoma mali broj ljudi ih zapravo koristi, iako predstavlja mnogo lakši i brži vid kupovine – poručuje Smajić.