Prije otprilike dvije godine jednom je kriminalcu zaplijenjeno 36 ilegalno stečenih bitcoina, no kako im je vrijednost višestruko narasla od tada, ovaj će diler po izlasku iz zatvora zadržati razliku.
Neobičan slučaj "zarade" za vrijeme trajanja zatvorske kazne stiže iz Švedske. Tamošnja je policija, naime, prije otprilike dvije godine uhapsila dilera droge i pritom mu zaplijenila ilegalno stečenu imovinu u obliku bitcoina. Radilo se o ukupno 36 bitcoina, koji su tada vrijedili nešto više od 3.700 dolara po komadu. Zaplijenjena je vrijednost, dakle, iznosila oko 136.000 dolara, a tužiteljstvo je na sudu uspješno dokazalo da je riječ o ilegalnoj zaradi koja mora biti oduzeta. No, pritom je tužiteljica u ovom slučaju napravila "grešku u koracima" – vrijednost zaplijenjene imovine izrazila je u novcu, a ne u bitcoinu.
Danas jedan bitcoin vrijedi gotovo 50.000 dolara, odnosno oko 13 puta više nego kada je ovaj slučaj otvoren. Diler je u međuvremenu pušten iz zatvora nakon što se nagodio s tužiteljstvom, a u nagodbi stoji da za svoje radnje mora platiti kaznu u visini od oko 100.000 dolara. Država će tako smjeti naplatiti samo novčani iznos koji je tužiteljstvo legalno zaplijenilo, a on danas iznosi, u protuvrijednosti, tek oko 3 bitcoina.
Na kraju, ovaj će švedski diler ostati bez tek manje od 10% svojih bitcoina. Država će prodati onoliko koliko smije da naplati iznos naveden prilikom zapljene, a ostatak – vrijedan oko 1,5 miliona dolara – bit će vraćen vlasniku, iako tužitelji i sud znaju da je stečen ilegalno.
The Swedish government has been forced to hand $1.5 million in bitcoin back to a jailed drug dealer because it appreciated while he was in custody.
— CoinDesk (@CoinDesk) August 20, 2021
By @JamieCrawleyCD https://t.co/oztstnwcNp
Tužiteljica Tove Kullberg, koja je radila na ovom slučaju, priznala je kako je riječ o spletu nesretnih okolnosti po njih. Ovo je, kaže, u to vrijeme bio slučaj bez presedana za švedsko pravosuđe i nisu se najbolje snašli. U konačnici ih je ta "škola" poprilično koštala. Sada su naučili lekciju, poručuje Kullberg, pa će ubuduće eventualnu zaplijenjenu kriptoimovinu navoditi direktno, a ne preračunatu u lokalnu ili koju drugu valutu.
Dodala je i kako bi vlasti trebale za ovakve slučajeve dodatno educirati tužitelje, sudce i ostale uključene u proces, kako bi se slične greške i budućnosti izbjegle.