IT sektor u BiH u problemima s radnom snagom: Stariji programeri manje efikasni, mlađi odlaze vani

Biznis Karijera Kompanije Novosti
08.01.2020. / 08.01.2020.
Strukturni problemi s radnom snagom zadesili su jedan od najrazvijenijih sektora naše ekonomije - IT sektor. Prve generacije programera stasale devedesetih godina već ulaze u manje produktivne četrdesete godine i kod njih vlada tzv. "strah od mladih lavova". S druge strane i IT sektor muku muči s odlivom radne snage prema zemljama zapada.Kako je IT sektor jedan od najrazvijenijih u našoj zemlji te generira značajan izvoz, problemi u njemu mogu se dalekosežno odraziti. Ovo je jedna je od najbrže rastućih privrednih grana u BiH, a posljednjih godina bilježen je rast od čak 72 posto.

Prema izvještajima Agencije za statistiku BiH iz 2017. godine, u našoj zemlji je u IT sektoru poslovalo 1.128 kompanija.

Adi Šarić, direktor firme CompuSight d.o.o., kaže kako u četrdesetim godinama radna snaga obično, a i u ovom sektoru, ulazi u potrebne promjene obaveza i za očekivati je da programer, kako u BiH tako i svugdje drugo u svijetu, napreduje u karijeri s godinama iskustva.

"U četrdesetim godinama generalno očekivanje je da se neko ko je počeo po završetku fakulteta kao programer bavi više konsaltingom, software arhiktekturom ili da radi kao vođa tima. Tehničko iskustvo se u neku ruku mijenja ili se nadopunjuje iskustvom u različitim vrstama poslovnih problema koje probamo da riješimo ili procesa koje pokušavamo automatizovati", kazao je Šarić.

Naš sagovornik nema dilema da su stariji programeri manje efektivni.

"Što se tiče samih linija koda koje neko napiše u četrdesetima, definitivno su stariji programeri manje efektivni. Naravno, ne postoji pravilo i neki iskusniji programeri nastoje svjesno ostati u sferi programiranja, ali većina ih barem na zapadu teži više radu sa samim klijentima ili dizajniranju kompleksnih sistema koje njihove mlađe kolege onda implementiraju kroz kod", pojašnjava on.

Njihova produktivnost jednostavno mijenja smjer, nastavlja Šarić, ali u BiH koja je orijentisana outsourcingu vjerovatno se njihova promjena smjera smatra padom u produktivnosti, jer klijenti sa zapada plaćaju kod napisan u BiH, a ne nužno pametne solucije za određene poslovne izazove.

Šarić smatra da nije potrebna prekvalifikacija, nego bolja utilizacija iskustva starijih programera.

"Na iskusnije programere se treba gledati kao na mentore mlađima i nekoga ko je dovoljno iskusan da radi direktno s klijentom u konsultantskoj ulozi. Na kraju svega za programere u BiH je nemoguće da se takmiče cijenom ili linijama koda na nekom globalnom tržištu s recimo Indijom. Mi treba da se takmičimo pametnim i inovatnim solucijama te boljom otvorenom komunikacijom. Tu iskusni programeri treba da stvaraju dugoročne klijente", kaže nam on.

Najveći problem trenutno u ovom sektoru je odliv kvalifikovanih IT stručnjaka, uključujući i programere.

"To je naročito izraženo s iskusnijom populacijom koja se cijeni na zapadu. Njihovo znanje je prijeko potrebno da vode timove mlađih programera koji tek završavaju univerzitete. Što se tiče globalne ekonomije, ona je trenutno veoma povoljna tako da naši programeri imaju ogromnu potražnju i stabilne angažmane. Kada se desi sljedeća recesija, mislim da će zapadnim startup klijentima ponestati sredstava i oni će se jednostavno ugasiti, a tako i njihovi projekti koji se implementiraju u BiH. Velike zapadne korporacije koje imaju potrebnu kapitalizaciju će raditi na smanjenju troškova, a još uvijek imati interne mandate da finaliziraju strateške projekte i to bi bilo pozitivno za naše programere i firme koje rade s takvim globalnim, multinacionalnim firmama poput Microsofta ili Starbucksa", zaključio je Šarić.