Freelanceri nezadovoljni svojim statusom – nametanje obaveza uz uskraćena prava

Početkom ove godine, Udruženje “Freelance” u BiH je provelo online anketu o statusu freelancera u cijeloj zemlji, a kojom je obuhvaćeno 107 aktivnih freelancera. Rezultati ankete, objavljeni na stranici udruženja koje prenosimo u cjelosti, daju bolji uvid u ono što brine ovu populaciju, ali i onom što očekuju od Udruženja i države. 

Najveći problem za većinu je nametanje obaveza od države prema njima, bez mogućnosti ostvarenja prava koja iz njih proizilaze.

Najčešće spomenuti problem je obavezno plaćanje 4% od prihoda na ime zdravstvene zaštite koju nemaju, kao i nemogućnost ostvarivanja radnog staža na osnovu freelancanja tj. neriješen radno-pravni status. Naime, pored ostalog, freelancer koji aktivno radi u BiH, a zarađuje do 25 posto prosječne plate, pred domaćom zakonskom regulativom je nezaposlena osoba.

Neregulisan status, te nametanje obaveza bez postojanja prava, je razlog za oko 42% anketiranih da ne plaćaju porez. Ipak, anketa pokazuje da bi se taj broj smanjio kada bi status freelancera bio zakonski regulisan i kad bi im plaćanje omogućilo ostvarenje prava.

Više od 32% ispitanika je izjavilo da namjeravaju napustiti zemlju ukoliko ne dođe do promjena kada je riječ o regulisanju njihovih prava. 

Za skoro 70% ispitanika, freelancing je jedini izvor prihoda. Freelanceri u BiH najčešće rade kao web i grafički dizajneri, te kao autori i urednici sadržaja, ali i na različitim poslovima na online platformama i društvenim mrežama. 

Zanimljivo je da je dio ispitanika rekao da je za njih freelancing stvar nužde, a ne izbora s obzirom da dugo vremena nisu uspjeli naći zaposlenje u struci.

Anketa je također pokazala da skoro 70% ispitanika radi isključivo sa stranim klijentima. 

Specifičnost freelancinga omogućava rad sa bilo koje lokacije, što je mnogima bila olakšica tokom pandemije.

Na pitanja o tome šta očekuju od Udruženja, većina je izjavila da je to zalaganje za regulisanje statusa, sa tačno određenim pravima i obavezama. Odnosno, freelanceri u BiH žele da se mijenja zakonska regulativa, reguliše njihov status te da mogu ostvarivati penziono i zdravstveno osiguranje, kao i da imaju pogodnosti i benefite, bolje uslove. 

Mjesto boravka ispitanika

89.7% ispitanika su iz Federacije BiH, dok je 10.3% iz entiteta Republika Srpska. 

Među njima prednjaće oni iz Kantona Sarajevo (50,5%), zatim Tuzlanski kanton (24,7%), te Zeničko-dobojski kanton (8,2%). U Entitetu Republika Srpska najviše ih boravi na teritoriji regije Banja Luka (45,5%), zatim slijedi Bijeljina (27,3%), te Doboj (18,2%).

Najpopularnija freelace zanimanja

Freelanceri iz BiH rade u mnogim oblastima, ali su najzastupljeniji u web i software development i programiranju. Od svih ispitanika freelancera, njih (16.8%) ispitanika. Ostale prevalentne kategorije freelancinga među ispitanicima uključuju:

• Web dizajn – (16.8%) ispitanika
• Grafički dizajn – (15%) ispitanika
• Pisanje i editovanje sadržaja – (14%) ispitanika
• Menadžer za društvene mreže – (11.2%) ispitanika
• Prevođenje – (10.3%) ispitanika
• Korisnička podrška – (8.4%) ispitanika
• Unos podataka – (8.4%) ispitanika
• Web istraživanje – (8.4%) ispitanika
• Internet sigurnost – (7.5%) ispitanika
• Audio/video produkcija i postprodukcija – (6.5%) ispitanika
• Editovanje slika – (6.5%) ispitanika
• Virtualni asistent – (5.6%) ispitanika

Po (4.7%) ispitanika se izjasnilo da se njihova freelance profesija veže za fotografiju, analizu podataka, email marketing, projekt menadžment, SEO, i transkripciju. Također, po (3.7%) ispitanika se bavi freelancing profesijama kao što su ilustracija, izrađivanje aplikacija i igara. Freelance profesije sa po (2.8%) ispitanika uključuju UI/UX dizajn i 3D modeliranje.

Posuđivanjem glasa se, po odgovorima iz ankete, bave (1.9%) ispitanika. Po (0.9%) ispitanik radi u freelance profesijama kao što su A/B testing, arhitektura, pružanje usluga u video igrama, novinarstvo, server administracija, ekspert za kriptovalute, digitalni marketing.

Freelancing je za (69.2%) ispitanika jedina vrsta zanimanja kojom se bave, dok (30.8%) osobe su označile da su pored freelancanja i u klasičnom radnom odnosu npr. zaposleni u nekoj firmi ili instituciji.

Po rezultatima neki ispitanici su duži niz godina u freelancing polju (6-20 godina), dok drugi su tek počeli ili planiraju početi.

Sa kojim klijentima rade

U svom freelance poslovanju (69.2%) freelancera rade isključivo sa stranim klijentima. Sa domaćim klijentima rade (3.7%) osobe. I sa domaćim i stranim klijentima radi (27.1%) ispitanika.

Najveći problemi freelancera

Najveći problem freelancera u BiH se vežu za porez i zdravstveno osiguranje. Naime, neki ispitanici smatraju da je porezni zakon nejasan. Problem je, za neke freelancere, činjenica da moraju po svakoj uplati odmah platiti porez umjesto da su rokovi fleksibilniji. Freelancerima umnogome smeta nametanje obaveza, ali bez mogućnosti da ostvare prava koja proizilaze iz istih. To prvenstveno uključuje plaćanje 4% i nemogućnost ostvarivanja radnog staža na osnovu freelancanja tj. neriješen radno-pravni status. Naime, freelancer koji aktivno radi svoj posao je u očima naše zakonske regulative nezaposleno lice.

Negativna slika o freelancerima u javnosti je, također, jedan od navedenih problema. Nepodržavanje od strane države je problem za neke ispitanike.

Iako su odgovori većinom bazirani na poresku politiku i nefleksibilan mehanizam plaćanja i (ne)ostvarivanja obaveza, neki od ispitanika su izjavili da im je najveći problem pronalazak tj. manjak klijenata i niska cijena usluga. Pad tržišta zbog COVID-19 pandemije je naveden među problemima, kao i organizacija vremena, spore transakcije.

Novi prijedlog Zakona o porezu na dohodak je na listi najvećih problema freelancera u BiH. Freelancerima također smeta činjenica da ne mogu porez prijaviti i platiti online. Važno je dodati da freelancerima nije ok zastrašivanje u vidu prijetnji kao npr. “ako ne platite, bit će to i to”.

Zakonske smetnje

Od svih osoba koje su odgovorile na anketu, (78.5%) smatraju da postoje zakonske smetnje u obavljanju posla kao freelancer u BiH, a (21.5%) osobe su odgovorile da te prepreke ne postoje.

Najčešće spomenute zakonske smetnje u anketi su:

• Porez
• Nedefinisan status freelancera koji nadležnim organima daje mogućnost da nas uvrste u kategoriju koja njima odgovara
• Nemogućnost registrovanja
• Nejasni zakoni i slaba podrška države
• Sistem nije orijentisan na tržišnu ekonomiju
• Neregulisane zatezne kamate u smislu da freelancer ima jako kratak rok da prijavi i plati porez, nakon čega rizikuje da plaća kamate
• Nedostatak prava za penziono i zdravstveno osiguranje
• Raznorazni nameti za pokretanje obrta
• Činjenica da se freelancerima nameće obrt kao idealno rješenje, a ne odgovara svima

Na pitanje šta bi promijenili u zakonima koji određuju uslove njihovog rada ispitanici su dali širok spektar odgovora. Međutim ono što je zajedničko tim odgovorima je da se svode na uvođenje freelancera u zakonodavstvo tj. definisanje ove kategorije u zakonu sa svim pravima i obavezama. Ako freelancer treba plaćati nešto npr. zdravstvo onda treba imati zdravstveno, ispitanici kažu. Neki bi zadržali trenutnu poresku stopu, ali bi omogućili online prijave i uplate poreza, uveli veće rashode, te produžili rokove koji su sada kratki svima.

Jedan od detaljnijih odgovora odnosi se na izradu IT (website i app) kao centralizovanog rješenja gdje bi poreski obveznici imali FAQ, način oporezivanja i kalkulator za obračun poreza, sinhronizovan upload vijesti od strane poreskih uprava FBiH i RS, template poreskih kartica i ostalih dokumenata. Dakle, riječ je o prijedlogu da neki poreski obveznik kroz pristup stranici ili aplikaciji neke od poreskih uprava ima sve što treba od uputa do dokumenata kako bi jednostavno i brzo znao kako da uplati porez.

Freelanceri bi također promijenili pristup nadležnih koji igraju na kartu uvođenja straha.

Ono što možemo zaključiti je da bi freelanceri promijenili mnoštvo toga u trenutnim zakonima od ukidanja 4% do uvođenja progresivne stope oporezivanja te jednostavnijih procedura prijave/plaćanja poreza, registracije poslovanja, i uveli mogućnost da za plaćanje svojih obaveza ostvare i prava koja im pripadaju. Digitaliziranje uplate poreza je od velike važnosti mnogim ispitanicima.

Poreske obaveze freelancera

Čak (86%) osoba je navelo da poznaju svoje poreske obaveze, a (14%) freelancera ne poznaje.

Plaćanje poreza

Razlika među platišama poreza i freelancerima koji ne plaćaju je prilično mala. Naime, (57.9%) ispitanika plaća porez na freelancing dok njih (42.1%) ne plaća.

Razlozi zašto ne plaćaju porez se svode na činjenicu da država ništa nije omogućila tj. ne mogu ostvariti nikakva prava. Neki freelanceri ne plaćaju porez jer imaju mala primanja

imamo i odgovor da freelancer ne želi platiti porez na freelancing jer ne želi da bude odjavljen(a) sa biroa.

Da bi bili motivisani da uđu u sistem, freelanceri navode da ne žele povećanje poreskih obaveza, te žele pokretanje dijaloga između freelancera i države. Motivisao bi ih jednostavniji proces plaćanja i prijave poreza kao i organiziranje radionica gdje to mogu naučiti.

Neki navode da trenutno ne vide nikakav razlog da plate porez. Jedna motivacija za plaćanje poreza za neke ispitanike bi bila ostvarivanje zdravstvenog osiguranja.

Retroaktivno plaćanje poreza

Od osoba koje su odgovorile na anketu njih (75.7%) nisu dobile poziv od PU za plaćanje poreza (retroaktivno) dok (24.3%) ispitanika jeste.

Kroz anketu se protežu i pozitivni odgovori, ali i konstruktivne kritike. Ono što bi freelanceri zaista željeli je više informacija od strane Udruženja o svojim aktivnostima i jaču borbu za izmjene zakonskih regulativa. Također, očekuju pomoć i savjetovanje te ravnopravnost ukoliko se oni koji nisu članovi učlane.