Zakoni u BiH i društvene mreže: Zbog objava na internetu možete u zatvor

Jeste li se zapitali možete li zbog objave na internetu (na Facebooku, Twitteru ili u komentarima na portalima) završiti iza rešetaka? Možete! Zatvorske kazne propisane Krivičnim zakonom BiH mogu se odnositi i na krivična djela počinjena putem društvenih mreža, koja su proteklih godina sve češća. Kada je riječ o ovim slučajevima koji i dalje nisu u potpunosti zakonski definisani u BiH, naše policijske agencije postupaju pod nadzorom tužilaštava u čijim nadležnostima je kvalifikacija djela, dok su kazne u nadležnosti sudova. Ipak, to ne znači da vam policija ne može staviti lisice zbog ugrožavanja nečije sigurnosti na internetu ili drugih oblika kriminala u online svijetu, a po naredbi nadležnog tužilaštva.

Kazne za tehnološki kriminal do osam godina

Tužilac Mladen Vukojičić, koji se bavi predmetima tehnološkog kriminala pri Tužilaštvu Kantona Sarajevo, govori nam da su krivična djela iz oblasti visokotehnološkog kriminaliteta u stalnom porastu te da idu "ukorak" sa stalnim usavršavanjem tehnologije.

"Predmeti napada izvršilaca ove vrste krivičnih djela, a putem računarskih sistema, mogu biti različite vrste ličnih i imovinskih dobara, s tim da posebno treba naglasiti problem izrade i distribucije materijala dječije pornografije, a koja se vrši isključivo putem društvenih mreža. U skladu s ovim preduzimaju se mjere i radnje na otkrivanju i gonjenu počinilaca ove vrste krivičnih djela te je formiran veći broj predmeta koji se nalaze u različitim fazama postupka. O samom epilogu tih predmeta, u smislu sudskih odluka, ne možemo govoriti kada je riječ o predmetima koji nisu pravosnažno okončani, dok je u presuđenim predmetima izricanje sankcije u zakonom propisanim okvirima", kazao nam je Vukojičić.

Kako dalje saznajemo, teorija i praksa razdvajaju dvije kategorije ljudi kada je riječ o njihovoj svijesti o posljedicama njihovih djela i radnji na mreži.

"To su oni koji djeluju radi ostvarenja koristi ili nanošenja štete te oni koji nisu motivisani ostvarenjem koristi, već jednostavno traže ličnu satisfakciju kroz, naprimjer, neovlašten pristup računarskim sistemima. Upravo od tog psihičkog odnosa počinioca prema djelu zavisi da li će postojati obilježja krivičnog djela", dodaje Vukojičić.

Glavna tužiteljica Tužilaštva Kantona Sarajevo Sabina Sarajlija podsjeća da su Krivičnim zakonom FBiH propisane kazne zatvora za krivična djela iz oblasti tehnološkog kriminala u trajanju od trideset dana do osam godina, a za pojedina krivična djela alternativno je predviđena i novčana kazna.

Kako nam pojašnjava Sarajlija, u slučajevima kada se procijeni da se radi o krivičnom djelu ugrožavanja sigurnosti putem objave ili djelovanja na društvenim mrežama, tužilac je dužan dokazati zakonske elemente za ovo krivično djelo. Ista pravila vrijede i za ostala krivična djela počinjena putem ili posredstvom društvenih mreža, odnosno interneta.

Dok svaka objava na društvenim mrežama ili medijima otvara vrata istragama, dokazivanje autentičnosti tih objava uglavnom zahtijeva informatička vještačenja kojima se dolazi do dokazivanja krivičnog ili kaznenog djela, pojašnjava nam advokat Ifet Feraget.

"Što se tiče objava na internetu, kao nekog oblika saznanja, izvora informacija, sve one redovno se prate. Kao izvor saznanja tokom istrage može se koristiti svaka izjava na ulici, svaki komentar na portalima, objava na društvenim mrežama. Tužiocu je to dovoljno da pokrene istragu, uključi policijske agencije i izda naredbu za vještačenje. Međutim, postavlja se pitanja zakonitosti dokaza. U tim slučajevima morate imati odgovarajuću naredbu tužilaštva i suda, jer je to zadiranje u ljudska prava. S tim u vezi, mora se osigurati međunarodna pravna pomoć, jer ukoliko vi tvrdite kao tužilac da sam ja prijetio da ću ugroziti nečiju sigurnost na nekom profilu, a ja u početnoj fazi kažem da to nije tako, vi to možete koristiti kao izvor saznanja pa onda uz pomoć drugih dokaza dokazati da sam to uradio. Ukoliko želite zakonitu presudu, vi morate imati kristalno čiste dokaze, što podrazumijeva da se obratite Facebooku, Googleu ili nekom drugom vlasniku određene platforme da biste imali konkretan dokaz ko je autor određene objave, da li je autentičan njegov nalog, profil i slično", kazao nam je Feraget.

U članu 183 Krivičnog zakona Federacije BiH navodi se: "ko ugrozi sigurnost neke osobe ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili tijelo te osobe ili na taj način izazove uznemirenje građana, kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci".

Kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina sljeduje onog ko ugrozi sigurnost više osoba ozbiljnom prijetnjom da će napasti na život ili organ tih osoba ili na taj način izazove uznemirenje građana. Kazna zatvora do jedne godine prijeti onome ko prikradanjem, učestalim praćenjem ili uznemiravanjem na drugi način ugrožava sigurnost bračnog partnera, osobe s kojom živi u vanbračnoj zajednici, roditelja svog djeteta ili druge osobe s kojom održava ili je održavao bliske veze.

Kažnjivo i proganjanje

Kroz dokument Krivična djela protiv sistema elektronske obrade podataka jasno je propisano da je zabranjeno oštećenje računarskih podataka i programa.

Naime, ne smijete mijenjati, brisati, uništavati ili na drugi način učiniti neupotrebljivim i nepristupačnim tuđe računarske podatke i programe. Zabranjeno je neovlašteno pristupati računarskim podacima ili programima, kao i izazivati zastoj ili remetiti rad sistema ili mreže. Koja su to krivična djela protiv sistema elektronske obrade podataka, pročitajte OVDJE.

Otkako je u BiH proganjanje postalo krivično djelo, i putem društvenih mreža ovo krivično djelo čini onaj "ko uporno i kroz duže vrijeme prati ili uhodi drugu osobu ili s njom direktno ili preko treće osobe nastoji uspostaviti ili uspostavlja neželjeni kontakt ili na drugi način kod te osobe izaziva promjene životnih navika, tjeskobu ili strah za vlastitu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba". Kazne za ovo djelo su do dvije godine.

U zemljama regije odnedavno su kažnjiva i vrijeđanja službenih osoba putem društvenih mreža. Naprimjer, nedavno je Ivica Golemović iz Slavonskog Broda morao platiti kaznu od 200 KM, jer je na neprimjeren i uvredljiv način omalovažavao policiju putem Facebooka.

Prema zakonima o prekršajima protiv javnog reda i mira u našoj zemlji, za ometanje rada ili omalovažavanje policije, državnih organa, preduzeća ili drugih osoba koje vrše javne ovlasti, kazne iznose od 500 do 1.500 KM. Ipak, nikome u BiH ne dešava se ono što se desilo Golemoviću iz Slavonskog Broda.

Glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Mirza Hadžiabdić pojašnjava nam kako se društvene mreže jednostavno ne smatraju javnim prostorom. Pod javnim mjestom smatraju se, naprimjer, ulice, trgovi, javni putevi, parkovi, čekaonice, trgovine, stadioni, pozorišta...

Prijetnje, vrijeđanja i govor mržnje na društvenim mrežama u BiH donedavno nisu podlijegali gotovo nikakvim zakonskim okvirima i pravilima. Danas se počinju istraživati slučajevi tehnološkog kriminala, ali i dalje u nedovoljnoj mjeri. Pozitivno je što, kako saznajemo, građani policiji sve češće prijavljuju sporne, uvredljive i opasne sadržaje na društvenim mrežama i internetu, što pomaže policiji i istražnim organima da djeluju u skladu sa zakonom.

Podsjećamo kako i sve društvene mreže, ali i portali imaju vlastita pravila ponašanja te ukoliko ih ne poštujete, mogu vam privremeno blokirati račun ili trajno ukloniti nalog.